Raketni štit i nad Hrvatskom?

Raketni štit i nad Hrvatskom?







Vrh NATO-a u Bukureštu odlučio je da će Hrvatska ulaskom u Savez ući pod antiraketni kišobran jugoistoka Europe. U Jadranu će se postaviti radarski sustav za praćenje projektila.




Hrvatska će ulaskom u NATO-savez postati dijelom najvećeg obrambenog projekta u povijesti.

NATO razmatra gradnju proturaketnog štita koji bi od raketnih napada štitio članice Saveza u istočnoj i jugoistočnoj Europi: Bugarsku, Rumunjsku, Tursku, Grčku, Italiju i Hrvatsku (kada uđe u Savez), najavio je Sorin Ducaru, rumunjski veleposlanik pri NATO-u.

Ducaru je taj plan iznio krajem listopada na skupu "Transatlantske aspiracije na crnomorsku regiju" održanom u Bukureštu, a ovo je prvi put da se u kontekstu proturaketnog štita spominje i Hrvatska. No, prema svim planovima, dijelovi ovog štita neće biti stacionirani na hrvatskom teritoriju, prenosi Jutarnji list.

Hrvatski veleposlanik pri NATO-u Davor Božinović odgovorio nam je kako Hrvatska, koja je još uvijek samo NATO-partner, nije uključena u razgovor članica o ovom štitu.

"Kada uđe u Savez, Hrvatska će sama odlučiti u koje će programe ući", naglasio je Božinović.

Veleposlanik Ducaru javno je iznio stav koji već mjesecima muči članice Saveza iz jugoistočne Europe, a to je da američki proturaketni štit u Češkoj i Poljskoj selektivno štiti srednju Europu, dok su zemlje jugoistoka nezaštićene, piše jutarnji list.

Posebno je naglasio činjenicu da američki štit ne štiti Rumunjsku i Bugarsku, iako SAD u tim zemljama koristi četiri baze.

Prema Ducaru, ovaj NATO-ov štit bio bi komplementaran s onim američkim i čuvao bi jugoistok Europe od projektila kratkog i srednjeg dometa s Bliskog istoka.

Ducarovu izjavu je nekoliko dana kasnije potvrdio i rumunjski ministar odbrane Teodor Melanesku, koji je rekao kako će se dogovor o NATO-ovom raketnom štitu najvjerojatnije postići do summita u Bukureštu 2008. godine.

Pomorski radarski sustav AEGIS bio bi smješten na brodu ili platformi u Crnom moru ili na ulazu u Jadran. Njegovi bi projektili bili izmješteni, najvjerojatnije u Turskoj i Grčkoj.

Prema procjenama, ovim se projektilima može štititi područje od oko 1,3 milijuna četvornih kilometara, pa bi radarski sustavi postavljeni u Crnom moru pokrivali i gotovo cijelu Ukrajinu i područje Rusije do Volgograda i Astragana.

Jedno je sigurno, a to je da će raketni štit još dugo biti tema o kojoj će se raspravljati.

s ovim likovima , ode svijet u kurac... zaratili smo sami protiv sebe...

ako ima zivota u svemiru , a vjerujem da ima , sigurno nam se smiju... ko mravi smo , al mravi bar rade nesto korisno... mi se samo ubijamo , i branimo jedni od drugih... jadno...

Pogledaj ljudsku povjest, postoje samo ratovi...